Organska hrana: Da li se isplati?

Organska hrana je postala masovni način ishrane u Americi. Prodaja organske hrane u SAD-u danas iznosi ukupno 20 milijardi dolara na godišnjem nivou dok godišnji rast na tržištu dostiže 15-20%. Potrošači organske namirnice smartaju zdravijim i bezbednijim. Organska hrana predstavlja ogroman korak napred u smislu smanjenja tereta zagađenja planete – zagađenja zaliha zemlje, vazduha i vode.
Mnogi ljudi biraju organsku hranu jer žele da zaštite svoje porodice od hemikalija kao što su sintetički pesticidi, hormoni i antibiotici i žele da smanje teret zagađenja životne sredine. Organska poljoprivreda, koja koristi 30% manje fosilnog goriva nego konvencionalna poljoprivreda, takođe može da utiče na smanjenje globalnog zagrevanja.
Ali i dalje ostaju pitanja…Da li proizvodnja organske hrane može biti dovoljna za ishranu velikog broja stanovnika? Kako možete garantovati da je hrana zaista organska? I šta zapravo hranu čini organskom? Da li vredi plaćati veću cenu organske hrane? Da li je organska hrana zdravija?
Da bi voće i povrće imalo etiketu organskog, ono mora da bude uzgajano bez sintetičkih pesticida, sintetičkih đubriva ili genetskog inženjeringa. Za hranu u ambalaži, etiketa „organsko” znači da je najmanje 95% sastojaka organskog porekla. Etiketa „napravljeno od organskih sastojaka” znači da je najmanje 70% sastojaka organskog porekla.

Rak i druge brige

Od mnogih sastojaka u pesticidima koji se mogu legalno koristiti, njih 20 prouzrokuju rak životinja i klasifikovani su kao potencijalno kancerogeni za ljude. Ljudi koji se profesionalno izlažu pesticidima i herbicidima, kao što su poljoprivrednici, sezonski radnici i piloti koji iz svojih aviona vrše zaprašivanje suočavaju se sa najvećim rizikom po sopstveno zdravlje.
Epidemiološka istraživanja pesticida otkrila su povezanost sa dugoročnim posledicama po zdravlje u tri glavne oblasti: rak (posebno leukemija, ne-Hodžikov limfom, rak kože, rak jetre, rak želuca i rak prostate), reproduktivni poremećaju (neplodnost, rađanje beba s manama i razni ishodi trudnoće), i neurotoksični efekti (Parkinsonova bolest). Pesticidi mogu da utiču na razvoj mozga i nervni sistem. Bebe izložene uobičajenim hemikalijama, uključujući i pesticide, mogu da budu podložnije poremećaju smanjene pažnje, astmi, raku i drugim zdravstvenim problemima.

Nivoi zagađenja

Kod mnogo voća i povrća u testovima se otkriva ostatak dva ili više pesticida. Najviše zagađenja se dešava prilikom proizvodnje bresaka, jabuka, paprika babura, jagoda, trešanja, krušaka i spanaća, a najmanje prilikom proizvodnje crnog luka, kukuruza šećerca, graška, banana, kupusa, avokada i brokolija.
Oko 15% povrća i 35% voća koji su prošle godine konzumirali Amerikanci – iz uvoza je. Sa porastom obima uvoza svežih proizvoda iz Latinske Amerike i Azije, slika pesticida se ne popravlja. Uvezeni proizvodi sadrže, u proseku, oko tri puta veći nivo ostataka pesticida u odnosu na domaću proizvedenu hranu. FDA (Uprava SAD-a za hranu i lekove) testira samo oko 1% uvezene hrane.

Dijetetski činilac

Da li je organsko voće i povrće hranljivije? Ono može da sadrži više vitamina C i flavonoide a da ima viši nivo malog broja minerala kao što su gvožđe i magnezijuma.
Kakva je onda konačana poruka? Pesticidi su jake hemikalije. Treba da smanjujemo naš unos pesticida kad god je to moguće. Voće i povrće zagađeno pesticidima treba detaljno oprati pre jela. Izbor organskih proizvoda, kad god su nam dostupni po razumnoj ceni, zdrava je zamena.

Loading