Značajne razlike između vegetarijanaca i vegana

Nastali na istoj osnovi ’’ne jesti meso’’, vegetarijanski i veganski način ishrane razlikuju se u mnogo čemu, a poklonici obe grupe tvrde da i vegetarijanstvo i veganstvo predstavljaju jedinstveni pristup i filozofiju življenja.

Vegetarijanstvo (lat. Vegetus – krepak, čio i Vegetatio – biljka) podrazumeva konzumiranje namirnica biljnog porekla (žitarice, mahunarke, voće i povrće) i eventualno namirnice životinjskog porekla (mleko, mlečni proizvodi, jaja), ali bez mesa životinja.
Pod motom ,,meso je ubistvo’’ vegetarijanci naglašavaju da njihova ishrana ne počiva na ubijanju životinja. Biti vegan, pak, ne znači samo ne jesti životinjske namirnice, već voleti životinje, ne podržavati njihovo ubijanje, čak uopšte ne nositi garderobu koja ima krzno ili kožu.
Zašto je ovakav način ishrane specifičan, a kako doprinosi dobrobiti organizma za ’’Bilje i zdravlje’’ objašnjava Nikola Šavija direktor i osnivač Centra za Originalnu medicinu.

Dve grupe

– Za razliku od vegana, vegetarijanci se dele u dve grupe: totalni vegetarijanci, koji ne jedu nikakve namirnice životinjskog porekla (jaja, sir, jogurt, mleko, meso, riba, morski plodovi) i laktvo-ovo vegetarijanci, koji mogu da jedu jaja, sir, jogurt, mleko, ribu, piletinu, morske plodove, sve osim crvenog mesa – objašnjava naš sagovornik.
Postoje i oni koji su vegetarijanci i ne jedu mlečne proizvode, a jedu ribu i morske plodove ili oni koji ne jedu čak ni ribu. Svima je ipak zajedničko da jedu pečurke koje su, kako objašnjava Šavija, u grupi saprofitskih organizama, a rastu na ugljenim ostacima.
– One nemaju seme, nisu biljke, imaju neke osobine životinjskih organizama i biljaka, ali ne spadaju ni u jednu grupu. Nutricionisti smatraju da je najzdravija hrana prvostepena, a to pečurke sigurno nisu. Jedini proizvođači hrane na planeti zemlji jesu biljke, a ljudi i životinje su samo potrošači.
Naš sagovornik objašnjava da zapravo nema razlike između termina totalni vegetarijanac i vegan, osim što je reč vegan novijeg datuma.

Sirovo

Vegani sve proteine, ugljene hidrate, masti i belančevine dobijaju iz biljaka. Ono što karakteriše današnje vegane, priča naš sagovornik, je da većinu namirnica jedu u sirovom obliku. Od nekih biljaka treba uzimati klice (to važi za mahunarke: grašak, pasulj, naut itd.). Postoje čak i oni koji sve biljne namirnice jedu sirove, što je prema mišljenju dr Šavije najbolja i najzdravija opcija.. Obrok vegana koji je na presnoj hrani zasniva se na žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama, voću i povrću. Doručak i ručak treba da budu jaki i obimni, da bi se zasitili i energetski pripremili za rad.
– Jedite koliko ste gladni, budite sigurni da se nećete prejesti jer je sa sirovom hranom to nemoguće. Kada dođu u dodir sa želudačnom kiselinom vlakna prosto nabubre, tako da daju osećaj sitosti – kaže dr Šavija.
Prema njegovim rečima, osobe koje su se opredelile da ne jedu crveno meso, a koje su nastavile da uzimaju jaja, mleko, sir, morske polodove i ribu, u zabludi su ako smatraju da žive zdravije nego oni koji se ne hrane na taj način.
– Nema mnogo razlike između konvencionalne ishrane i lakto – ovo vegetarijanske ishrane. Naučna istraživanja pokazuju da riba ima holesterola koliko i crveno meso. Danas se ribe hrane koštanim brašnom (koncentratom) od koga brže rastu, ali se brže i razbole. Ako tome dodamo i da se broj bakterija i virusa povećava 25 puta ako riba živi u prljavoj vodi, nema velike razlike među ljudima koji se hrane konvencionalnom ishranom bogatom životinjskim namirnicama – smatra naš sagovornik.

Zablude

Još jedna od zabluda, kaže dr Šavija je što mnogi smatraju da to što postanu vegani ili vegetarijanci normalno mogu da piju alkohol, gazirane napitke, zeleni čaj, kafu, energetske napitke i da to ne ostavlja posledice na zdravlje.
– Istina je potpuno suprotna. Nije dovoljno da se hranite zdravo, važno je i da se izostave toksične namirnice. Veoma bitna navika je kvalitetan san koji počinje zalaskom sunca, jer se tada luči hormon melatonin, koji služi za obnovu naših ćelija. Ne zaboravite ni fizičku aktivnost, minimum sat na dan (plivanje, trčanje, brzo hodanje, aeoribk, fitnes). Ovo su samo neki od činilaca koji dovode do optimalnog zdravlja. Nije dovoljna samo ishrana, važne su i životne navike, kao u onoj izreci: ’’Ne može niko bolje od vas da vodi računa o vašem vinogradu…’’

Zdrav doručak

Četiri kašike ječma isprati u tri vode, pa staviti u posudu sa vodom da odstoji preko noći. Ujutru žitarice isprati u tri vode i procediti. Na kockice iseći dve šake grožđa (svežeg ili suvog), tri banane, dva kivija, tri šake mlevenih badema, tri šake sirovog suncokreta i šaku suvih šljiva, dodati tri kašike kokosovog brašna, staviti sve sastojke u posudu i promešati. Ova količina prava je mera za aktivne sportiste ili gurmane za jedan obrok, u boljoj ambalaži može se čuvati do pet dana.

Uredila: Kristina Ljubić

Loading