Preko 75 odsto svetske populacije ima dehidrataciju kao ustanovljeno medicinsko stanje, i većina tih ljudi ima velike metaboličke promene usled manjka vode u organizmu. Posledice dehidratacije ( manjak vode u organizmu ) ispoljavaju se na celom organizmu, a mogu biti fiziološke i mentalne.
Problemi za one koji ne piju dovoljno vode
Ljudi, umesto da piju najmanje dva litra vode dnevno, piju uglavnom onoliko vode koliko je potrebno za preživljavanje. Posledica toga je nepotrebno izlaganje stresu mozga, a onda organa koji se bave prečišćavanjem organizma.
Kada čoveku nedostaje vode, telo je dehidrirano i mora da se bori sa „sušom“ i onda, kako kažu naučnici, proizvodi histamin. Histamin zatim proizvodi supstance koje proizvode bol i ako neko ima hronične bolove, kao što su bolovi u krstima ili bol poput čira, bol reumatoidnog artritisa, srčani bol…, to su često i simptomi žeđi. Dakle, ako čovek ima neki od ovih nepijatnih simptoma bola može biti zapravo da je samo žedan, odnosno dehidriran u kontinuitetu.
Kada se u ovom slučaju kaže žedan, to ne podrazumeva situaciju da čovek oseca žeđ. Često se, zbog nezdravog načina života i stresa, žeđ i ne oseća, a gubi se i navika konzumiranja vode.
Savet je svima da vodu piju i kad ne osećaju žeđ, i da uvek imaju na umu da bi za njihovo zdravlje bilo najbolje uneti najmanje dva litra vode dnevno. Telo dnevno gubi oko 10 do 12 čaša vode, što je nešto iznad dva litra, preko kože, disanja, mokraće i stolice. Takođe stres, koji svi danas imamo, proizvodi dehidraciju. Kada je čovek pod stresom treba mu mnogo više vode. Hrana „osigurava“ dve do četiri čaše vode, što znači da još treba da popijemo oko osam čaša vode. Najbolje je da to bude deset čaša ili oko dva litra, zbog pojačanih aktivnosti organizma, stresa, kao i zbog dehidracije kojoj smo izloženi godinama unazad.
Prepoznajte simptome dehidratacije:
BLAGA DEHIDRATACIJA
Ona počinje kada telo izgubi dva procenta ukupne tečnosti. Najčešćii simptomi su:
– žeđ
– gubitak apetita
– suva koža
– crvenilo u licu
– tamna boja urina
– suva usta
– umor ili slabost
– drhtavica
– vrtoglavica
OZBILJNA DEHIDRATACIJA
Nastaje kad izgubimo desetinu ukupne tečnosti u organizmu, tada je potrebna hitna medicinska pomoć jer je ishod veoma često fatalan. Najčešći simptomi su:
– grčenje mišića
– povraćanje
– jako ubrzan puls
– smežurana koža
– pomućen vid
– bolno mokrenje
– konfuzija
– otežano disanje
– napadi
– bol u grudima i trbuhu
– nesvestica
JAKA DEHIDRATACIJA
Postoji kad je ukupan gubitak tečnosti pet odsto od ukupne tečnosti u organizmu. Najčešći simptomi su:
– ubrzan puls
– ubrzano disanje
– smanjeno znojenje
– smanjeno mokrenje
– povećana telesna temperatura
– ekstremni zamor
– grčevi u mišićima
– glavobolje
– mučnina
– peckanje u udovima
Ukoliko čovek pije bilo koja druga pića umesto vode, onda je to nešto sasvim drugo za organizam. Ostali napici sadrže kalorije koje treba svariti kao hranu. Te kalorije, zavisno o kojim se pićima radi, mogu proizvesti masnoće, podstaknuti kolebanja nivoa šešera u krvi i usporiti varenje. Mnoga pića povećavaju kiselost u želucu. Neka poznata gazirana pića sadrže, između ostalog, fosfornu kiselinu koja podstiče izlučivanje kalcijuma iz organizma, čime pridonose nastanku krhkih kostiju, a potom doprinose artritisu. Šećer iz tih napitaka zahteva dodatnu vodu za preradu itd itd….
Kada su u pitanju čajevi, nešto je drugačija situacija u odnosu na alkohol, kafu i gazirana pića. Biljni čajevi su ponekad neophodni, zavisno od bolesti ili zdravstvenog problema.
U suštini, treba piti toliko vode da mokraća bude svetla. Čaša popijene vode je tuširanje organizma. Voda ispira želudac i druge organe i priprema ih za rad. Uz prvu jutarnju čašu vode može se iscediti i limun, koji je idealan za pročišćavanje, stimulisanje rada bubrega…
Stručnjaci su utvrdili i da ljudi koji imaju naviku da svakodnevno piju dosta vode imaju brži metabolizam od onih koji vodu piju retko. Samim tim, brže troše kalorije koje su uneli tokom dana. Dovoljna količina vode poboljšava koncentraciju.