Zdrava ishrana eliminiše većinu masti

Masti koje unosimo ishranom izvor su energije koja se u velikim količinama može skladištiti u organizmu i tokom dužeg vremenskog perioda. One čine osnovni materijal potreban i za izgradnju tkiva našeg tela.

U zemljama u kojima se konzumira hrana zasnovana na skrobu (pirinač, krompir i sl.) samo 10% unetih kalorija dolazi iz masti, dok je kod stanovnika bogatih zapadnih zemalja čak 40% kalorija iz masti.

Pre kozumiranja hrane bogate mastima, krvne ćelije prolaze kroz krvne sudove bez problema i odbijaju se jedna od druge. Sat vremena nakon konzumiranja masnog obroka ćelije počinju da se lepe i formiraju male grudvice. Kako zgrušnjavanje napreduje i protok krvi se usporava. Šest sati nakon obroka stanje je vrlo ozbiljno i u nekim krvnim sudovima krv uopšte ne protiče. Tek nakon nekoliko sati se grudvice razbijaju i krv ponovo počinje da teče prema tkivu. Mnogo ljudi konzumira hranu bogatu mastima čak tri puta dnevno i tako ograničava protok krvi. Shodno tome, tokom dana tkivo je slabo snabdeveno kiseonikom, kao i drugim hranljivim materijama.
Od svih makronutrijenata koji se nalaze u našoj ishrani višak masti predstavlja najveći problem za ljudski organizam. Telo nije u stanju da se neprestano bori sa ovim teretom, pa se kao rezultat toga javlja bolest.

Savršen prenos genetske informacije

Rak debelog creva, bubrega, jajnika, testisa, prostate, materice i limfomi su češći kod populacija koje se hrane teškom, masnom hranom. Mnoge teorije fokusirane su na proizvodnju hormona i kancerogenih agenasa konzumirane hrane, kao i na prirodne supstance prisutne u našem telu. Postoji ceo niz mehanizama koji objašnjava kancerogena dejstva ovih masti.

Kada se, na primer, usredsredimo na uzrok raka debelog creva, pretpostavljeni mehanizam u ovom slučaju je prekomerna proizvodnja žučnih kiselina u jetri. Ove kiseline crevne bakterije menjaju u kancerogene. Za to je odgovorna upravo potrošnja masti, koja u jetri povećava proizvodnju žučnih kiselina.

Mnoge od navedenih vrsta raka učestalo se javljaju kod članova jedne porodice. Osnovni razlog za ovu vezu nije samo savršen prenos genetske informacije, već činjenica da veoma često svoju omiljenu hranu pripremamo na isti način kao naši roditelji. Kao primer možemo navesti rak dojke. Žena čija majka ili sestra ima rak dojke, izložena je i 55% većem riziku da će oboleti od raka dojke ili neke druge vrste raka koja je usko povezana sa ishranom.

Faktori koji uzrokuju rak, takođe potpomažu i njegovo napredovanje. Logično je dakle, da osoba koja je obolela od raka zbog pogrešnog načina ishrane, treba da prestane da „doliva ulje na vatru“. Slično je i sa osobama – pušačima koji imaju rak pluća i koji bi, naravno, trebalo da prestanu da puše.

Masti takođe ometaju funkciju krvnih ćelija koje igraju veoma važnu ulogu u imunom sistemu. Reč je o ćelijama koje se zovu limfociti, fagociti i granulociti. Njihova uloga je da deaktiviraju i uništavaju bakterije, viruse, ćelije raka kao i štetne materije koje se mogu pojaviti u telu. Oštećen imuni sistem može biti jedan od razloga zbog čega je gojaznost, koja je obično direktna posledica konzumiranja namirnica sa visokim sadržajem masti, povezana sa povećanim rizikom od zaraznih bolesti.

Lepa vest za dijabetičare

Konzumiranje hrane bogate mastima takođe doprinosi razvoju dijabetesa kod odraslih osoba (tip II) kao i hipoglikemije. Pankreas funkcioniše na način koji podseća na termostat. Na nivo šećera u krvi reaguje tako što luči insulin. Osoba sa dijabetesom tipa II proizvodi istu, a često i veću količinu insulina nego zdrav čovek. Problem je u tome što nakon obroka, kod osoba sa dijabetesom tipa II, visok nivo masti iz krvotoka sprečava delovanje insulina i dovodi do previsokog nivoa šećera u krvi. Smanjenje količine masti u hrani, omogućava bolje funkcionisanje insulina i može da „izleči“ ovaj oblik dijabetesa.

Naučnici sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Kentakiju kao i iz drugih centara, okrili su da otprilike 75% pacijenata sa dijabetesom tipa II koji koriste insulin i od 75% – 90% pacijenata koji koriste lekove za dijabetes, ako pređu na niskokaloričnu hranu sa visokim sadržajem ugljenih hidrata i izobiljem vlakana, za nekoliko nedelja mogu da prestanu da uzimaju lekove.

Hormonalni poremećaji

Količina kao i i vrsta masti u ishrani mogu uticati na nivo hormona u ljudskom telu, naročito prolaktina, estrogena i testosterona koji imaju ulogu u reproduktivnoj i seksualnoj funkciji. Hormonske promene se dešavaju delimično zato što ishrana bogata životinjskim mastima ide u prilog porastu bakterija (vrsta clostridia) koje proizvode hormone u debelom crevu. Gojaznost, koja je obično direktna posledica konzumiranja hrane bogate mastima, takođe utiče na nivo hormona u telu. Kod žena koje konzumiraju hranu bogatu životinjskim mastima uobičajene su sledeće promene:

  • Prva menstruacija kod devojčica nastupa ranije. Devojke koje su odrasle na ishrani sa niskim sadržajem masti obično dobijaju prvu menstruaciju oko šesnaeste godine. Devojke koje konzumiraju masnu hranu dobijaju prvu menstruaciju sa dvanaest godina ili i ranije.
  • Menopauza koja je i kraj plodnog perioda žene zbog masne hrane nastaje otprilike četiri godine kasnije (u pedesetoj umesto u četrdesetšestoj godini).
  • Menstrualni period duže traje, teži je i bolniji  usled većeg unosa masti.
  • Dolazi do formiranja hormona koji mogu imati ulogu u posredovanju procesa koji dovodi do pojave raka dojke.

Zasićene masti povećavaju nivo holesterola u krvi, što dovodi do povećanog rizika smrti od moždanog udara.

Oko 1000 mg zasićenih masti ima isti efekat na nivo holesterola u krvi kao i 25 mg holesterola u ishrani. Zasićene masti takođe potpomažu zgrušavanje krvi što može da prouzrokuje srčani udar, moždani udar, gangrenu, plućnu emboliju, trombozu i hemoroide.

Da li želite „sjajnu“ kosu?

Nema mnogo studija koje objašnjavaju pojavu akni kao uzrok konzumiranja određene vrste hrane. Međutim, zaključak nekolicine sprovedenih je da je uticaj ishrane na pojavu akni ipak prisutan, iako mnogi dermatolozi tvrde suprotno. Oni tvrde, pritom bez ikakvog naučnog obrazloženja, da ishrana nema nikakve veze sa aknama. Tinejdžeri širom sveta biće oduševljeni saznanjem da pojedine namirnice utiču na kvalitet tena, što potvrđuje i medicinska literatura.
Važna činjenica je da dermatolozi kod akni i dalje preporučuju isušivanje i često pranje, čime se uklanja mastan film sa kože. Ljudi koji konzumiraju niskokaloričnu hranu nemaju mastan ten. Na masnoj koži napreduju bakterije, a rezultat toga je formiranje upaljenih bubuljica. Na isuviše masnu kosu takođe direktno ili indirektno utiče vaša ishrana. Možda se sećate preporuke veterinara da u hranu vašeg ljubimca dodate kašiku masti ili jedno jaje, ako želite da ima sjajnu dlaku. Ako ste umorni od „sjajne kose“ promenite „preparat“ – smanjite masti u ishrani.

Kalorične bombe

Masti u ishrani su neprijatelji broj jedan za ljude sklone gojaznosti. Jedan gram masti sadrži 9 kalorija, dok gram ugljenih hidrata ili proteina sadrži samo 4 kalorije. Kalorije u mastima su, dakle, duplo koncentrovanije od kalorija u prostom ugljenom hidratu kao što je, na primer, čisti šećer. Prosečna zapadna ishrana obezbeđuje 42% kalorija u obliku masti i 24% u obliku rafinisanog šećera. U ishrani ljudi u bogatim zemljama mast je glavni izvor koncentrovanih kalorija i to najčešće iz proizvoda koji sadrže samo „prazne kalorije“ i minimum (ili ponekada ni malo) vitamina, minerala, proteina i vlakana.

Mnogi toksični zagađivači životne sredine kao što su pesticidi, herbicidi, konzervansi, lekovi i otpadne materije hemijske industrije rastvorljivi su u mastima i zato se koncentrišu u masnom tkivu životinja ili biljaka. Ako se hranite namirnicama bogatim mastima lako se može desiti da će u vaše telo dospeti opasne količine ovih toksičnih materija.

Biljne namirnice generalno imaju nizak sadržaj masti.

Izuzetak su biljna ulja, orašasti plodovi, semenke, avokado, masline, kokos, pšenične klice, soja kao i većina proizvoda dobijenih od istih ovih namirnica. Zdrava ishrana bi trebalo da sadrži vrlo malo masti, pa bi stoga trebalo ograničiti unos masne hrane. U idealnom slučaju masti bi trebalo da budu izvor 5% (ili manje) kalorija od ukupnih kalorija koje dnevno unesemo. Kada se ishrana zasniva na namirnicama sa visokim sadržajem skroba kalorije iz masti čine 8-10% od ukupnih kalorija.

Nizak unos masti posebno je važan za bolesne ljude koji se trude da povrate izgubljeno zdravlje. Kod dece, kao i kod mršavih, aktivnih i zdravih odraslih, trudnica ili dojilja unos masti može se neznatno povećati bez neželjenih efekata. Ovi ljudi mogu da konzumiraju dodatih 10% kalorija iz biljnih masti, čime bi ukupni unos kalorija iz masti dostigao 15% od ukupnog unosa kalorija. Ovaj ekstra dodatak masti može da obezbedi lako dostupne kalorije za one koji imaju veću potrebu za energijom.

Loading