Kofein u organizmu

Kofein postoji u širokoj lepezi proizvoda. Međutim, mnoge studije ukazuju da istinska opasnost koju on nosi sa sobom još nije u potpunosti poznata.

Možda nijedan predmet na zdravstvenom polju nije kontroverzniji od mogućnosti pojave nepovoljnih efekata koje sa sobom nosi potrošnja kafe, ili drugih pića i namirnica koje sadrže kofein.

Šta je kofein?
Kofein je član grupe tesno povezanih droga pod imenom ksantini. Naziv potiče od grčke reči xanthos, što znači »žut«. Kad se kofein ili drugi ksantini podvrgnu dehidraciji putem zagrevanja, oni dobijaju žutu boju, pa tako odatle potiče i naziv. Kofein je bliski hemijski srodnik urina.
Kofein se brzo apsorbuje iz želuca i tankog creva. Maksimalna koncentracija u krvi nastaje u intervalu između 30 i 60 minuta. Raspoređuje se po tkivima, srazmerno njihovom sadržaju vode. Jedan od organa na koji kofein brzo deluje je mozak. Skoro 99 posto kofeina koje bubrezi isfiltriraju ponovo se resorbuje. Krajnja tačka metabolizma kofeina jeste mokraćna kiselina, koja se izbacuje putem mokraće.
Skoro svi znaju da je kofein stimulans. Međutim, kad čovek miruje, često je teško otkriti njegovo dejstvo. Većina istraživača slaže se da će kofein dejstvovati nasuprot nekim promenama u radu organizma izazvanim zamorom, dosadom ili nedovoljnim spavanjem. On će podići učinak u pravcu normalnog nivoa, ali radnu sposobnost neće povećati više od onoga što je normalno.

Gde se kofein nalazi?
Kofeina ima u čaju (crnom, indijskom, zelenom, i sl), kafi, kakaou i kola pićima. On je isto tako aditiv i mnogim bezalkoholnim pićima. Ipak, 7 Up, Teem, džindžer pivo, Sprite, Fresca, pivo od korena biljaka i većina gaziranih pića sa ukusom voća ne sadrže kofein.
Lekovi koji se dobijaju na recept i oni u slobodnoj prodaji često sadrže kofein. Ljudi zaboravljaju da je to relativno snažna droga koja pogađa mnoge delove tela, posebno mozak, srce i bubrege. Ljudi već vekovima koriste kofein. Arheolozi su pronašli dokaz o upotrebi čaja, na primer, još 270. godine pre naše ere.

Negativni efekti kofeina
Kofein je moćna biološki aktivna supstanca koja pogađa mnoge čovekove organe. On sužava krvne sudove, ubrzava rad srca i stimuliše mozak, želudac, bubrege, jajnike i testise. Kod nekih ljudi deluje slično amfetaminu, čineći ih privremeno živahnijim i ornijim za rad, da bi im zatim ponovo opala radna sposobnost.
Simptomi preteranog unošenja kofeina u organizam podrazumevaju poremećaje sna, glavobolju, drhtanje, nervozu, anksioznost, ošamućenost, razdražljivost, depresiju, ubrzani puls, preskoke u radu srca, ubrzano disanje, dijareju, bolove u želucu, gorušicu, često mokrenje i napetost mišića.
U jednoj studiji koju je uradila Federacija američkih društava za eksperimentalnu biologiju utvrđeno je da hronična upotreba kola-pića kod izvesnog broja dece može da ugrozi razvoj mozga ili centralnog nervnog sistema.
Istraživanje dr Brajana Mekmaona, sa Harvardskog univerziteta, i njegovih kolega otkriva vezu između pijenja kafe i raka pankreasa. Oni su ustanovili da ljudi koji piju i samo dve šoljice kafe dnevno udvostručuju mogućnost da obole od ove bolest; tri šoljice kafe dnevno skoro ih utrostručuju.
Međutim, s obzirom da je ova studija obuhvatila prvenstveno pacijente sa gastroenterološkim problemima, neophodna su dodatna istraživanja za potpuno utvrđivanje specifičnog uticaja kafe na sistem organa za varenje. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jeste da kafa znatno pogoršava stanje kod osoba koje pate od gastroenteroloških (stomačnih) problema i utiče na pojavu raka.
U jednoj studiji sa Univerziteta u Merilendu ustanovljeno je da upotreba kafe iz koje je odstranjen kofein predstavlja, takođe, faktor rizika za dobijanje raka pankreasa (kao i pijenje vina). Pojava raka pankreasa gotovo je utrostručena za poslednjih 30 godina. Međutim, ljudi koji tradicionalno ne troše kafu imaju daleko nižu stopu pojave ove vrste raka, što ukazuje na moguću vezu između upotrebe kafe i raka.
U poslednje vreme stručnjaci posebnu pažnju obraćaju na uticaj kofeina na trudnoću. Rezultati istraživanja pokazuju da bi trudnice trebalo da izbegavaju namirnice i lekove koji sadrže kofein. Ovaj savet dat je posle jedne studije u kojoj je naznačeno da kafa (ekvivalent za 40 šoljica dnevno), kad se daje skotnim ženkama pacova, izaziva defekte kod potomaka.
Skotne ženke i njihov porod veoma sporo metabolišu kofein. Visoke doze kofeina povezivane su sa povećanjem broja slučajeva razdvojenog nepca i nepravilnosti ekstremiteta kod eksperimentalnih životinja. Iako su količine kofeina u tom pogledu bile znatno više od prosečnog unošenja kofeina u praksi čoveka, mi ne poznajemo granične vrednosti za ljudski organizam. Budući da kofein ima veoma neznatnu terapeutsku vrednost, analiza njegove korisnosti i štetnosti utiče da potencijalna šteta – dobiti dete sa urođenom manom – visoko nadmašuje bilo kakvu potencijalnu korisnost. Zato kofein zasigurno valjalo izbegavati tokom trudnoće i dojenja.
Kofein iz kafe ima naročito negativno dejstvo u kombinaciji sa otrovima iz cigarete. Naime, poznato je da su veliki ljubitelji kafe ujedno i pušači.
Dalji dokazi o štetnom dejstvu unošenja kafe u organizam mogu se videti u činjenici da osobe koje piju jednu do pet šoljica kafe dnevno suočeni su sa 50 posto više izgleda da dobiju srčani napad od onih koji ne piju kafu. Ustanovljeno je da je rizik i 110 posto veći kod onih koji dnevno piju šest i više šoljica.
Dve studije na Harvardskom univerzitetu pokazale su statističku povezanost između pijenja kafe i raka bešike i urinarnog trakta, naročito kod žena. One koje su pile čak i samo jednu šoljicu kafe dnevno izgleda da su bile izložene dva i po puta većem riziku da dobiju rak bešike od onih koje nisu pile kafu. Kod muškaraca koji su pili kafu rizik je bio 25 posto veći.
Ostala istraživanja su pokazala da su muškarci koji piju jednu ili dve šoljice kafe dnevno izloženi 150 posto većem riziku da dobiju čir na želucu u odnosu na one koji ne piju kafu. Ustanovljeno je da kafa stimuliše lučenje želudačne kiseline. Štaviše, kombinacija sa pušenjem, uzimanjem kafe i lekova izaziva čir na dvanaestopalačnom crevu.
Studije pokazuju kako nastaje smanjenje apsorpcije gvožđa za 39 posto prilikom uzimanja kafe za vreme obroka ili najviše jedan sat kasnije. Uzimanje kafe pre obroka kao da nije imalo takav efekat. Prethodno istraživanje pokazalo je da pijenje kafe smanjuje apsorpciju gvožđa za čak 87 posto.
Skoro svi se slažu da je unošenje nekoliko šoljica kafe dnevno štetno po zdravlje. Verovatno su neki od tih efekata posledica prisustva kofeina u kafi. Zbog toga je neophodno nastaviti istraživanje u kome bi bilo izvršeno upoređenje zdravstvenog stanja onih koji redovno uzimaju kafu sa zdravljem onih koji piju kafu iz koje je odstranjen kofein.
Budući da je teško razdvojiti uticaj kafe ili kofeina od uticaja cigareta, lekova i unošenja drugih supstanci, dr Piter Goldman sa Harvardskog univerziteta smatra da bi analitička hemija mogla biti od pomoći u rešavanju problema. Analiza mokraće, savetuje on, mogla bi da posluži za utvrđivanje unosa kofeina preko hrane i pića.
Dok nedoumice o nepovoljnom dejstvu kofeina rastu, milioni ljudi pokušavaju da smanje ili otklone svoju zavisnost od tog mentalnog i fizičkog stimulansa. Opadanje redovne upotrebe kafe u razvijenim zemljama i povećano korišćenje kafe bez kofeina, kola pića i biljnih čajeva, ukazuju na široko rasprostranjeni strah od kofeina.

Kofein stvara zavisnost
Svako ko je izvesno vreme upotrebljavao pića koja sadrže kofein može da potvrdi, da ćete ukoliko prestanete da ih uzimate, za izvesno vreme osećati nelagodnost. Iako većina istraživača ne veruje da kofein stvara istinsku psihološku zavisnost kao što to čini morfijum, ne može biti sumnje da on, ipak, stvara određenu vrstu zavisnosti.
Mnogi ljudi su iz sopstvenog iskustva utvrdili da je teško potpuno se odreći kafe i drugih izvora kofeina i njegovih hemijskih srodnika. Uglavnom, većina ljudi u stanju je da troši do 200 miligrama kofeina dnevno bez vidljivih štetnih posledica. Procenjuje se da 20 do 30 posto odraslih ljudi koji uzimaju kafu, čaj ili kola-pića troši dnevno od 500 do 600 miligrama kofeina, a 10 posto dnevno unosi više od 1000 miligrama.
Simptomi izazvani prestankom unošenja kofeina u organizam uobičajeni su među onima koji pokušavaju da ostave kafu. Najpre se obično pojavljuje glavobolja, koja može nastupiti već posle 18 sati od poslednje unete doze kofeina.
Ostali simptomi takve vrste pojavljuju se kao pospanost, nemogućnost koncentracije, letargija, zevanje, depresija, nervoza i mučnina. Ti simptomi mogu trajati dve sedmice ili duže.
Ako pripadate onima koji piju kafu, jedan od načina da smanjite upotrebu kofeina jeste da pravu kafu pomešate sa kafom bez kofeina. Još jedan metod se sastoji u korišćenju kafe koja sadrži žitarice ili cikoriju. Ti topli napici imaju manje kofeina od prave kafe.
Takođe, možete upotrebljavati i biljne čajeve, ili niskokalorične napitke od žitarica, ili pak obrano mleko i voćne sokove. Čokoladno mleko i kakao sadrže male količine kofeina, a velike količine teobromina, koji predstavlja slabiji stimulans od kofeina.
Kafa bez kofeina obično se tretira jednim kofeinskim rastvaračem, metilen-hloridom. Nažalost, sumnja se da ta hemikalija izaziva rak. Ipak, većina mešavina sadrži je samo u količini od oko dva milionita dela (od deset milionitih delova koliko je dozvoljeno).

Biljni čajevi?
Biljne čajeve treba isto tako oprezno upotrebljavati. Mnogi su bezbedni, ali neki sadrže droge koje mogu biti opasnije od kofeina. Najbolje je proveriti oznake na pakovanju i onda odabrati samo one čajeve koji imaju spisak komponenata za koje se zna da su bezbedne.
Obični čajevi i neki biljni sadrže tanine. Ovi nadražuju digestivni trakt, što može uvećati opasnost od pojave raka. Delovanje tanina može se neutralisati dodavanjem mleka u čaj.

Kofein u lekovima
Uprkos opštoj naučnoj saglasnosti da uzimanje nekoliko šoljica kafe dnevno nepovoljno deluje na zdravlje mnogih ljudi, istraživanje je pokazalo da kofein, kada se koristi kao lek, može imati donekle i korisno dejstvo.
Kofein povećava budnost. Ali, nažalost, ako ste stvarno pospani ili umorni, taj efekat biće minimalan. Kofein je prisutan u preparatima protiv glavobolje i alergije zato što njegovo svojstvo da stimuliše čini da se »bolje osećate«. Ipak, on verovatno nema nikakvo stvarno terapeutsko dejstvo. Jedno od oveštalih verovanja o kafi jeste da ona deluje otrežnjujuće i/ ili protiv mamurluka posle pijanstva. Ne postoji bilo kakav dokaz da kofein ili kafa pozitivno deluju na metabolizam alkohola ili njegovo eliminisanje iz krvotoka. U stvari, neke studije naglašavaju da kofein u prisustvu alkohola može zapravo da umanji radnu sposobnost za obavljanje određenih poslova.
Uz oslanjanje na najbolje raspoložive dokaze, ukupan uticaj kofeina na zdravlje teško je za sada proceniti. Ipak, s obzirom da je kofein najraširenija droga koja se upotrebljava u mnogim krajevima sveta, jasno je da je neophodno dalje istraživanje njegovog delovanja na zdravlje ljudi. Trudnice i majke koje doje treba da ga izbegavaju. A pošto on verovatno pojačava psihološko delovanje svih stresova kojima smo izloženi, svakako bi ga trebalo izbegavati.

Loading