Dodavanje života vašim godinama

Kroz celu istoriju, mnogi su marljivo tragali za načinom života koji će produžiti ljudski vek i obezbediti dobro zdravlje. Drugi su tragali za fontanom mladosti, eliksirom života, pilulom ili napitkom koji će preokrenuti tok starenja i odložiti smrt.
Centri za kontrolu bolesti i prevenciju u SAD-u navode da dužina ljudskog veka zavisi 50% od činilaca načina života, 20% od genetike i 30% od drugih činilaca kao što je pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj nezi i činiocima životne sredine. Pozitivan mentalni stav, dobra ishrana, redovno vežbanje, nekonzumiranje duvana i sistem snažne društvene podrške značajni su činioci načina života koji dodaju godine čovekovom životu.

Živeti zdravije i duže

Šta je zajedničko stanovnicima mediteranskog ostrva Sardinija, stanovnicima suptropskog arhipelaga Okinava? Svi oni imaju neuobičajeno velik broj stogodišnjaka i više nego očekivano prosečno trajanje života. Među stogodišnjacima, koji su zajednički elementi načina života u ove tri genetički različite populacione grupe? Prema jednom nedavnom istraživanju National Geographic-a, njihova ishrana je u suštini vegeterijanska, oni su fizički aktivni tokom normalnog života, ne puše, porodiči život ima visok prioritet, oni imaju dobar sistem društvene podrške i imaju pozitivan stav prema životu.

Kontrola kalorija

Njihov način života ne vodi ka prekomernoj telesnoj težini. U istraživanju sprovedenom na stogodišnjacima iz Okinave otkriveno je da se stariji Okinavljani ne prejedaju. Oni žive prema Konfučijevoj izreci Hara haći bu – „Jedi dok ne budeš 80% sit.” Dalje, njihova ishrana je bogata voćem i povrćem, hranom koja sadrži visoke nivoe zaštitnih antioksidanasa. Istraživanja sprovedena na životinjama pokazuju da ishrana sa ograničenom enegrijom koja ispunjava potrebe za mikroelementima može da produži život. Ishrana sa ograničenim kalorijama usporava proces starenja i održava zdravlje i vitalnost i u poznim godinama. Istraživanje sa eksperimentalnim životinjama otkriva da je smanjenje unosa kalorija kod životinja za jednu trećinu prouzrokovalo smanjenje bolesti i znakova starenja, a povećalo njihov životni vek za 50%. Međutim, ljudima bi bilo veoma teško da održe smanjenje unosa hrane za 30-40% da bi dobili decenije svojim životima.
Produženje života ne bi značilo mnogo ako bi to prestavljalo samo duži život sa bolestima, povećanjem zdravstvenih problema i bez većeg nivoa kvaliteta života. Ono što smo, zapravo, otkrili jeste da iste promene načina života koje dodaju godine vašem životu, takođe mogu dodati život vašim godinama. Istraživanja su otkrila da oni koji su imali manje zdravstvenih rizika (kao što je moždani udar ili bolest srca) imaju samo jednu četvrtinu zdravstvenih problema u odnosu na one koji imaju veće rizike, a početak tih problema je za 7-12 godina odložen kod onih sa manjim zdravstvenim rizicima.

Vežbanje je važno

Nedavno su brojna istraživanja pokazala da stariji ljudi mogu da postignu dugovečnost sa minimalnim bolestima, a da pritom ostanu i fizički i mentalno aktivni. Kad je 800 osoba starih 52-72 godine praćeno tokom 8 godina, otkriveno je da je kod onih koji nisu vežbali došlo do razvoja tri i po puta više onesposobljavajućih oboljenja nego kod onih koji su se pridržavali programa redovnog vežbanja. Vežbanje poboljšava i raspoloženje. Oni koji vežbaju i održavaju pozitivan mentalni stav, imaju značajno manje stresa, uznemirenost i depresije, koji su uobičajeni problemi kod starijih ljudi.
Brojna istraživanja su pokazala vrednost pozitivnog stava prema životu. Naučnici sa klinike Majo u Minesoti, koji su analizirali psihološke testove koje je uradilo preko 800 pacijenata, otkrili su povezanost između dugovečnosti i stavova izražavanih tri decenije ranije. Oni koji su najviše ocenjeni kao pesimisti imali su za 20% veću sklonost ka preranoj smrti nego optimisti. U jednom drugom istraživanju, odrasli u poznim godinama koji su rekli da nemaju nadu u budućnost, imali su stopu smrtnosti u periodu većem od 7 godina, što je dva i po puta ceća nego kod onih koji su tvrdili da imaju nadu u budućnost.

Zdrave životne navike

U jednom istraživanju okruga Alameda u Kaliforniji, sprovedenoj na 7.000 stanovnika koji su živeli blizu San Franciska, istraživači su otkrili da su oni koji su imali zdrav način života živeli za oko deceniju duže. Muškarci koji su prihvatili i sprovodili sedam zdravih principa u svojim životima povećali su svoje očekivanje dužine života za 11,5 godina, dok su žene koje su isto tako radile uživale još 7 godina u poređenju sa onima koji su prihvatili manje ili nimalo tih zdravih principa.
Sedam zdravih navika sadržale su uzdržavanje od duvana, nekonzumiranje grickalica, redovan doručak, 7-8 sati sna noću, redovno fizičke aktivnosti,  održavanje zdrave telesne težine i izbegavanje alkohola. Prema ovom istraživanju, jedan tipičan sedamdesotogodišnjak koji je primenio svih sedam zdravih navika imao je zdralje i vitalnost četrdesetogodišnjaka koji je primenio manje od tri od tih sedam zdravih navika.
U ovom istraživanju, redovno vežbanje je imalo ogroman uticaj na očekivanu dužinu života nego bilo koji drugi činilac. Vežbanje je prirodno sredstvo za smanjenje i pomaže i u smanjenju stresa, rizika od bolesti srca i visokog krvnog pritiska. Osim toga, uočeno je da su oni sa najmanje društvenih povezanosti imali smrtnu stopu dva do tri puta višu od onih sa najviše društvenih povezanosti. U jednom drugom istraživanju, oni koji su imali manje značajnih odnosa i manje društvenih povezanosti bili su u dosta većem riziku od prehlada kad su bili izloženi virusi roga, u poređenju sa onima koji su imali više značajnih odnosa i društvenih povezanosti. Podaci iz Zdravstvenog istraživanja pokazuju uticaj ishrane i vežbanja na dugovečnost. Generalno, ljudi koji nisu gojazni i koji se hrane vegeterijanski i umereno vežbaju mogu da očekuju da će uživati još jednu deceniju života u poređenju sa gojaznima koji ne vežbaju i jedu hranu sa mnogo masti i hranu bogatu crvenim mesom.
Navike za dobro zdravlje ne garantuju dug život, već samo povećavaju verovatnoću dužeg i bolje života. Istraživanja pokazuju da što se ranije u životu napuste loše životne navike, to je veći globalni boljitak u životu.

Loading